Često se za dobrog učitelja, nastavnika, profesora kaže da je dobar pedagog. Često se u biografijama znamenitih likovih i muzičkih umetnika, pozorišnih reditelja, glumaca, baletskih igrača, a ukoliko su imali bogato predavačko iskustvo i bavili se pedagoških radom, navodi da su bili dobri (likovni, muzički, baletski) pedagozi. Da li je dovoljno samo bogato pedagoško iskustvo, rad u oblasti učenja i podučavanja dece i mladih da bi da bismo za nekog rekli da je pedagog?
Ako je odogovor na ovo pitanje potvrdan (a jeste), onda ostaje da se odgovori na pitanje šta je to što razlikuje posao diplomiranog pedagoga? Kako i čime pedagog nakon završetka Filozofskog fakulteta opravdava svoje zvanje i svoju delatnost? Šta je to što pedagoga kao stručnog saradnika i školskog savetnika odvaja od ostalih, dobrih pedagoga? Čime diplomirani ili master pedagog zaslužuje i opravdava to zvanje?
Diplomirani pedagog retko kada ima bogato predavačko iskustvo u neposrednom radu sa učenicima, izuzev profesora pedagoških nauka. Iako poznaju zakonitosti pedagoškog i obrazovnoog rada, oni se u smislu neposredne predavačke prakse ne mogu porediti sa praktičarima – sa vaspitačima, učiteljima, nastavnicima i profesorima koji svakog dana ulaze u učionice i rade sa učenicima. U čemu se onda ogleda specifičnost rada i delovanja diplomiranog pedagoga nakon završenog Filozofskog fakulteta? Da li specifičnosti profesije treba tražiti u programima univerzitetsko obrazovanja ili naučnom utemeljenju pedagogije kao nauke o obrazovanju?
Pedagogija kao nauka
Pedagogija je nauka koja se bavi proučavanjem vaspitanja i obrazovanja deteta na različitim uzrastima. Tokom dugog istorijskog razvoja, obuhvatala je različite teorijske pravce i koncepcije, koje su često bili međusobno suprostavljenji (pedagogija aktivne škole nasuprot fašističkog pedagogiji, tradicionalna pedagogija nasuprot savremenoj). Međutim, bez obzira na te razlike, trebala je da naučno utemeljenje organizaciji vaspitno-obrazovne prakse i I pedagogija kao nauka je tokom svog razvoja obuhvata analizu i proučavanje različitih koncepcija i sistema vaspitanja i obrazovanja. Zbog toga je odgovor na pitanje sta je pedagogija, značenje koje pedagogija ima kao teorija i praksa vaspitno-obrazovnog rada često neuhvatiljo i različito definisano u različitim društvenim sistemima.
Profesija pedagog na našim prostorima nastala je iz potrebe unapređivanja vaspitno-obrazovne prakse određene institucije. Svaka delovanje u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite ili kulture počiva na zakonitostima koje pedagozi (i drugi srodni profili zanimanja) istražuju i analiziraju kako bi mogli da odgovore na zahteve konkretne institucije (a zapravo da odgovore na potrebe onih kojima su te institucije namenjene).
Šta je pedagog i opis poslova pedagoga kao stručnog saradnika
Pedagogija je više povezana sa kulturom. Obrazovanje je uvek bilo više u vezi sa kulturnom, nego sa mentalnim zdravljem koja je kao jedna od oblasti važan njegov deo.
Nepoznat citat
Pedagogija se bavi proučavanjem vaspitanja i razvojem ličnosti u različitim sistema, bilo da su oni institucionalni kao što je to vrtić, škola, ili se dešavaju u okviru drugih sistema – porodični sistem, subkulutralni sistem, religijski sistem, ideološki sistem. U periodu svog konsistuisanja, pedagogija je određena sa dva konstitutivna polja – jedno je filozofija a drugo psihologija. Teorijsko utemeljenost nauke, pa samim i i teorijsko utemeljenje posla pedagog, ciljevi delovanja i opisi posla pedagog, čine psihologija i filozofija, odnosno etika. Na saznanja ove dve nauke pedagozi zasnivaju i svoj praktičan rad bez obzira u kojoj se oblasti odvija – obrazovanju, socijalnoj zaštiti ili kulturi. Uloga pedagoga u školi ili uloga muzejskog pedagoga, nosiće različit opis poslova u različitim institucijama, ali će uvek počiva na saznanjima pedagoške nauke koja se temelji na promišljanju etičkih principa i psiholoških metoda učenja i saznavanja.
Zanimanje pedagog u školi – neposredan rad sa učenicima
Neposredan rad pedagoga sa učenicima uglavnom se odnosi na rad jedan na jedan ili rad sa manjom grupom dece sa kojima se obrađuju posebne teme koje se tiču problema u učenju (akademskom ili socijalno-emocionalnom). Taj neposredan rad pedagoga sa decom je više analitičan, istraživački i usmeren na otklanjanje uzroka određenog problema vezanih za jedno dete ili grupu dece. Često u praksi učenik dolazi kod pedagoga ukoliko se javi određeni “problemi” – zastoji u učenju, narušeni vršnjački odnosi, problemi u komunikaciji između nastavnika i učenika itd. Pored toga, pedagog može da obrađuje posebne teme sa učenicima koji mogu da se tiču bilo koje oblasti (a iz nekog razloga deci predstavljaju problem – društveno i kulturno osetljive teme, teme koje nameću društvene okolnosti, profesionalna orijentacija i sl.) pojedinačno ili sa celim odeljenjem.
Pedagog – podrška nastavnicima u ostvarivanju nastave kroz pedagoško-instruktivni rad
Glavni i jako bitan deo posla pedagoga jeste rad i saradnja sa nastavnicima. Kao stručna podrška i neko ko poznaje različite načine planiranja i programiranja nastavnih planova i programa, kurikuluma i planova učenja i različitih vaspitnoobrazovnih aktivnosti i praksi, pedagog je saradnik u nastavi u procesu planiranja, implementaciji ili realizaciji individualnih akivnosti vaspitača ili nastavnika sa decom.
Pored planiranja i programiranja nastave ili aktivnosti učenja, pedagog može učestovati kao saradnik pri otklanjanju problema koji se jave u radu sa pojedinačnim učenicima. Pedagog je podrška nastavnicima u osmišljavanju adekvatnih pristupa sa učenicima, a kako bi se određen problem u odeljenju obradio i na kraju otklonio. “Da se reše određeni problemi ili izazovi” je ono što bitno određuje položaj pedagoga kao savetnika u vrtiću ili školi.
Pedagog – savetnik u predškolskom (vrtići), školskom (osnovne i srednje škole) i vanškolskom obrazovaju (ustanove kulture, muzeji)?
Pedagozi se u obrazovnom sistemu pozicioniraju kao stručni saradnici, školski savetnici, pedagoški savetnici. Sinonimi koji u školskim sistemima različitih zemalja označavaju istu profesiju i koji sa manjim sadržinskim razlikama određuju suštinu profila pedagoga. Pedagog se fakultetom priprema za istraživanje, analizu a kako bi mogao da da mišljenje i uvide o praksi koji bi različitim poslanicima u obrazovanju (vaspitačima, nastavnicima učiteljima, roditeljima…) pomogli u procesu vaspitanja i obrazovanja dece i učenika. Mapiranje problema, istraživanje i traženje rešenja, analiza uspešnih i neuspešnih praksi, komparativni pregledi i sl. neke su od osnovnih delatnosti rada pedagoga bez obzira na one kojima su ta rešenja namenjena (deci, roditeljima, upravi škole).
Iako se često posmatra kao nadzor, posete časovima spadaju u oblast pedagoško-instruktivnog rada u kojima se razmara čas iz pozicije ciljeva, sadržaja učenja, metoda i tehnika učenja i evaluacije. Posete času su prilika da nastavnici osveste sve segmente časa i eventualno ukoliko je pedagog dovoljno iskusan, dobiju nove informacije i uvide koji bi mogao da unapredi nastavu (iz pozicije nastave kao metodičke celine, ali iz pozicije potreba svakog pojedinačnog učenika u određenoj situaciji).
Na ličnom nivou, uloga pedagoga može biti vrlo teška i iscrpljujuća, jer podrazumeva rešavanje najraznovrsnijih problema (od testiranja učenika za polazak u školu, do profesionalne orijentacije; od stručnog usavršavanja nastavnika do saradnje sa predstavnicima lokalne zajednice), a koji proističu iz složenosti same naučne discipline i preplitanja (i projektovanja) različitih sistema (porodični, kulturni) na školski.
Leave a Reply