Praćenje i vrednovanje obrazovno-vaspitnog, odnosno evalucija vaspitno-obrazovnog rada je jedna od obaveznih oblasti rada pedagoga u školama i vrtićima, detaljno definisana i Pravilnikom o programu svih oblika rada stručnih saradnika1. Pedagoško-psihološka evaluacija kao posebna oblast, obuhvata 14 podpodručja koji se odnose na:
- Sistematsko praćenje i vrednovanje vaspitno-obrazovnog, odnosno nastavnog procesa razvoja i napredovanja dece, odnosno učenika,
- Praćenje realizacije vaspitno-obrazovnog, odnosno obrazovno-vaspitnog rada,
- Praćenje efekata inovativnih aktivnosti i projekata, kao i efikasnosti novih organizacionih oblika rada,
- Rad na razvijanju i primeni instrumenata za vrednovanje i samovrednovanje različitih oblasti i aktivnosti rada ustanove,
- Praćenje i vrednovanje primene mera individualizacije i individualnog obrazovnog plana,
- Učestvovanje u radu komisije za proveru savladanosti programa uvođenja u posao vaspitača/nastavnika, stručnog saradnika,
- Iniciranje i učestvovanje u istraživanjima vaspitno-obrazovne prakse koje realizuje ustanova, naučnoistraživačka institucija ili stručno društvo u cilju unapređivanja vaspitno-obrazovnog rada,
- Učešće u izradi godišnjeg izveštaja o radu ustanove u ostvarivanju svih programa vaspitno-obrazovnog rada (programa stručnih organa i timova, stručnog usavršavanja, preventivnih programa, rada pedagoško-psihološke službe, saradnje sa porodicom, saradnje sa društvenom sredinom, praćenje rada stručnih aktiva, timova),
- Učestvovanje u praćenju realizacije ostvarenosti opštih i posebnih standarda, postignuća učenika,
- Praćenje analize uspeha i discipline učenika na klasifikacionim periodima, kao i predlaganje mera za njihovo poboljšanje,
- Praćenje uspeha učenika u vannastavnim aktivnostima, takmičenjima, završnim i prijemnim ispitima za upis u srednje škole,
- Učestvovanje u usklađivanju programskih zahteva sa individualnim karakteristikama učenika,
- Praćenje uzroka školskog neuspeha učenika i predlaganje rešenja za poboljšanje školskog uspeha,
- Praćenje postupaka i efekata ocenjivanja učenika.
U praksi, ovi zadaci se ostvaruju na različite načine, a jedan od njih je i pedagoško-instruktivni rad, odnosno posete časovima i uvid u neposredan nastavni proces i druge oblike ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada.
Pedagoško-instruktivni rad
Pedagoško-instruktivni rad ili pedagoško-psihološka evaluacija je metoda koja se realizuje sa nastavnicima i fokusirana je na promišljanje teorijskih principa, metoda, oblika i sredstava rada koji se koriste na času, a kako bi se olakšao proces učenja i postizanje definisanih nastavnih ciljeva. Iako predstavlja sredstvo evaluacije i vrednovanja koje treba da obezbedi najčešće kvantitativne podatke za donosice odluka na višim prosvetnim nivoima, ima za cilj da zajedno sa nastavnicima kao ekspertima predmetnih oblasti doprinose1:
- Realizaciji svih oblika obrazovno-vaspitnog rada, planiranih nastavnim planovima i programima
- Primeni savremene organizacije, oblika, metoda i sredstava rada
- Unapređenju metodologije ocenjivanja,
- Uvođenje novih planova i programa kao i ostalih inovacija koje se planiraju i realizuju u školi;
- Procenu efekata obrazovno-vaspitnog rada
Od uvođenja Spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada ustanova u obrazovni sistem 2012. godine i donošenja Pravilnika o standardima kvaliteta rada ustanove 2018. godine, pedagoško-instruktivni rad se odvija upotrebom standardizovanih protokola za posmatranje časa, iako se ostavlja mogućnost da pedagozi i drugi profili stručnih saradnika razvijaju sopstvene instrumente za praćenje i vrednovanje časova.
Jedan od takvih instrumenata nastao je tokom 2017/18 godine, a kao odgovor na unapred definisana pitanja koja su vodila posete svim časovima redovne, ugledne i ogledne nastave koji su posećeni.
Literatura:
1Pravilnik o programu svih oblika rada stručnih saradnika, Sl.glasnik 2021/5/2012 и 6/2021
2Program rada stručnih saradnika u srednjoj školi, 1993; Program rada školskog pedagoga u osnovnoj školi, 1994